11. 02. 2022 | EU PROJEKT
U sklopu provedbe projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ uskoro nas očekuje radionica tamburice. Tambura je narodni trzalački instrument. Ona je tradicionalna, a ne autohtona kulturna tekovina južnih Slavena i drugih naroda u jugoistočnoj Europi, a donijeli su je Turci u XIV. i XV. stoljeću. Najstariji sačuvani pisani povijesni dokument o tamburi u Bosni i Srbiji potječe iz 1551. godine, u putopisu N. Nicolaja, pratioca francuskog konzula u Turskoj. Tambura se razvila iz žičanog instrumenta poznatog već u kulturi Mezopotamije. O pretečama tambure govore i sačuvani likovni spomenici iz Tebe u Egiptu. Daljnjim razvojem i migracijom, tambura je dospjela na područje Jugoistočne Europe gdje se najviše i udomila, ponajprije kod muslimana, u Makedoniji, na Kosovu te osobito u Bosni i Hercegovini. Iz Bosne je seobom Bunjevaca i Šokaca prenesena u Slavoniju i Bačku pa je u XVIII. i XIX. stoljeću postala najizrazitijim narodnim instrumentom Slavonije i Vojvodine. Najstarija očuvana tambura je iz XIX. stoljeća. Oblik tambura koje se koriste u današnje vrijeme, u Južnoj i Srednjoj Europi, razvijen je u Mađarskoj u Budimpešti na početku XX. stoljeća radom graditelja violina. Kao primjer za oblik modernih tambura poslužila im je “mala bečka gitara”. Stare tambure bile su dosta ograničene glede svojih glazbenih mogućnosti zbog načina ugođavanja i što su imale samo dvije ili tri žice. Cilj je bio stvoriti od tambure kao narodnog instrumenta jedan novi koji bi po svojim glasovnim mogućnostima bio ravnopravan klasičnima glazbalima, poput violine i gitare. Tako je nastala cijela porodica glazbala, s četiri žice i kvartnim načinom ugodbe. Tamburaška glazba bila je jako popularna i u Mađarskoj u XIX. i XX. stoljeću, ali je potisnuta zbog neprilika kojima je pogodovao I. svjetski rat. Kako je u Budimpešti tambura “nestala iz mode” tako se pojavila u Vojvodini (od tuda i naziv vojvođanski štim). Preselivši se u Sentu i ponijevši sa sobom mjere i oblike svojih tambura, Bocan je otvorio radionicu i postao jedan od najpoznatijih graditelja tambura.
Tambura ima tri dijela: trup (korpus), vrat i glavu. Trup je izdubljen iz javora, kruškova, jablanova, lipova drva, a ponekad i od kornjačinog oklopa. U novije se vrijeme tambure ne izrađuju od jednog komada drveta nego od tankih savijenih dasaka. A da sad baš i ne otkrijemo sve o tamburama, pozivamo sve mlade do 25 godina, djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da se upoznaju s tim zanimljivim glazbalom i da upoznaju čari tamburice. Radionica će se održati krajem mjeseca veljače, a uključiti se možete prijavom na e-mail: svirajmokaj@gmail.com.
Izvor korišteni u ovom članku: Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/wiki/Tambura)
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
01. 02. 2022 | EU PROJEKT
Nedavno proveden niz istraživanja bavio se biokemijskim reakcijama na glazbu, a posebno na reakcije vezane uz imunosni sustav. Obično pacijenti slušaju glazbu i istovremeno stvaraju slike za koje vjeruju da pospješuju oporavak. Premda je ovo relativno novo područje ispitivanja i rezultate treba interpretirati s oprezom, valja napomenuti da ih je većina pozitivna. Čini se da slušanje glazbe može potaknuti biokemijske promjene u tijelu koje se tiču endorfina, kortizola, ACTH-a (adrenokortikotropski hormon), interleukina-1 i imunoglobina A u izlučevinama. Postoji mogućnost da su učinci snažniji kada se glazba sluša uživo, kada je improvizirana i korištena zajedno s tehnikama zamišljanja, ali i korištenje uobičajene neutralne glazbe koja se često pušta na javnim mjestima također je dalo pozitivne rezultate.
Dakle, glazba nas štiti na više načina, jača naš imunitet, djeluje kao prirodni „booster“ i zato pozivamo sve mlade do 25 godina koje zanimaju klavir, klarinet, tamburica, harmonika ili truba da nas kontaktiraju na svirajmokaj@gmail.com. Dobit ćete sve potrebne informacije o radionicama, a svi vi koji ćete se posebno istaknuti te ako budete zainteresirani, sudjelovat ćete i na radionicama orkestra u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“.
“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
24. 01. 2022 | EU PROJEKT
Klarinet je izvanredan virtuozni instrument, vrlo fleksibilnog i plemenitog zvuka, nalik dugačkoj cilindričnoj cijevi. Nije slučajno da mu je u simfonijskoj bajci “Petar i vuk” S. Prokofjev dodijelio ulogu mačke ističući pritom njegov baršunast i mekan zvuk – poput krznenih nogu životinje.
Klarinet je dobio ime zbog prodornog zvuka u gornjim registrima koji je podsjećao na zvuk trube jer u prijevodu njegovo ime znači “mala truba”. On nema ravnopravnosti u čistoći zvuka i lakoći izvedbe, zahtijeva vrlo mali protok zraka tijekom sviranja, a to je važno za svakog izvođača na puhačkim instrumentima.
W.A. Mozart izjavio je da je zvuk klarineta vrlo sličan ljudskom glasu. Područje njegove ekspresivnosti vrlo je veliko, podložan je dramatičnim izvedbama, može prikazati svoj mračan i dubok zvuk ili biti svijetao, elastičan, pa čak i razigran, kao u šarmantnom baletu P.I. Čajkovskog “Orašar” ili u operi Snjeguljica od N. Rimskog Korsakova.
Klarinet nije samo jedan od najmelodičnijih, već je i najvirtuozniji i najsvestraniji puhački instrument.
Neke zanimljivosti o klarinetu:
-Mozart je bio prvi od velikih skladatelja koji je napisao glazbu posebno za klarinet
-klarinet je početkom 19. stoljeća bio vrlo popularan jazz instrument, a posebno je postao važan u ovom žanru 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća u doba velikih bendova u eri swinga
-svjetski poznati glazbeni sastavi i glazbenici poput Beatlesa, Aerosmitha, Pink Floyda, Billyja Joela i Jerryja Martinija rado su koristili zvuk klarineta u svojim glazbenim skladbama
-najdužu notu sviranu na puhačkim instrumentima u istom dahu je svirao na klarinetu Philip Palmer (Velika Britanija) 27. studenog 2006. i trajao je 1 minutu 16 sekundi
-Steven Spielberg, svjetski poznati redatelj u svom antologijskom filmu “Jaws” svira klarinet u orkestru
Ako smo vas zainteresirali pozivamo vas da se uključite u radionicu klarineta koja će se uskoro održati u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“. Mail adresa za prijavu je: svirajmokaj@gmail.com! Mladi do 25 godina, javite nam se, čekamo Vas!
Izvori korišteni u ovom članku: https://hr.perish.info/1989-clarinet-history-video-interesting-facts-listen.html, https://www.aarp.org/entertainment/movies-for-grownups/info-2020/jaws-trivia-facts.html
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
18. 01. 2022 | EU PROJEKT
Već je dugo poznato da određeni tipovi glazbe djeluju umirujuće. Takva glazba može izazvati opuštanje, premda postoje i iznimke. Ovo je dovelo do učinkovite primjene glazbe u smanjenju tjeskobe u čekaonicama prije operacija, opuštanju prije zahvata na odjelu za opekotine i umirivanju pacijenata kad su im se objašnjavale pojedinosti operativnih zahvata. Glazba se pokazala kao vrlo djelotvorna kod održavanja motivacije, fiziološke opuštenosti, fizičkog dobrog stanja i izdržljivosti kod pacijenata kojima je transplantirana koštana srž. Pacijentima koji su imali infarkt, koji su primali kemoterapiju, pacijentima s tumorima i onima koji su bili na liječenju od ovisnosti, glazba je smanjila tjeskobu i nemir. Općenito, a i kod kiropraktičkih intervencija, mogla se primijetiti veća opuštenost mišića. Glazba se također pokazala korisnom u smanjivanju straha kod djece i većeg broja pacijenata pri zubarskim zahvatima. Veliki je broj bolnica pokrenuo umjetničke projekte u svrhu nalaženja načina bržeg oporavka pacijenata.
Smanjivanje tjeskobe i straha usko je povezano sa smanjenjem osjećaja boli. Pregled literature s tog područja ukazuje da glazba može imati blagotvorno djelovanje u medicini i zubarstvu. Čini se da povoljni utjecaj žene osjećaju jače nego muškarci, a djeca i adolescenti jače nego odrasli i bebe. Povoljan je učinak ipak čini se najveći na pacijentima u zubarstvu i kod osoba koje pate od kroničnih bolova. Tehnike koje se koriste uključuju: pasivno slušanje glazbe, aktivno sudjelovanje u muziciranju, tehnike 14 savjetovanja o glazbi, glazba i razvojni ili obrazovni ciljevi, glazba i stimulacija, glazba i biološke povratne informacije, i glazba i grupna terapija. Ispitivanje provedeno u Njemačkoj na 90 000 pacijenata tijekom 20 godina, pokazalo je da glazba ima pozitivan učinak. Bilo da je liječenje bilo kratkotrajno, npr. punktiranje leđne moždine, ili dugotrajno, npr. produženi rad tijekom više od 24 sata, pokazale su se značajne razlike u smanjenju stresa i tjeskobe između skupina koje su slušale glazbu i onih koje nisu. Glazbeni je program imao praktičan učinak smanjenja količine lijekova i do 50%. U nekim slučajevima glazba je čak smanjila period oporavka. Druga su ispitivanja pokazala učinkovitost glazbe u smanjenju bola u fizioterapiji pacijenata s bolovima u kralježnici, osobama s reumatoidnim artritisom i kod djece koja su bila podvrgnuta bolnim zahvatima.
Znači, znanstveno je dokazano da glazba smiruje i smanjuje osjećaj boli, kao najbolji lijekovi i toplo preporučujemo konzumaciju u što većim dozama – nuspojave nisu zabilježene! Pozivamo sve mlade na naše radionice u kojima je glazba prisutna u velikim količinama – možete birati između sljedećih instrumenata – klarinet, tamburica, harmonika, klavir i truba, a ako se posebno istaknete i ako ćete biti zainteresirani, uključit ćemo vas u radionicu orkestra. Sve detaljne informacije o glazbenim radionicama možete saznati na svirajmokaj@gmail.com!
“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
13. 01. 2022 | EU PROJEKT
Osim što utječe na našu fiziologiju, pokret, raspoloženje i ponašanje, glazba je izvor intelektualne stimulacije. Slušanje glazbe, određivanje njezinih struktura i oblika, analiziranje, učenje o njezinoj povijesti i prirodi u različitim kulturama, učenje sviranja nekog instrumenta ili pjevanja, komponiranja, improviziranje i izvođenje pružaju intelektualni poticaj i izazov. Mnoge od ovih aktivnosti ljudi ne izvode sami nego u društvu.
Tijekom posljednjeg stoljeća glazba se sve više koristila da bi poboljšala kvalitetu našeg života i promijenila naše ponašanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila da bi pacijentima povećala osjećaj ugode, smanjila osjećaj tjeskobe i boli, pojačala funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.
Kroz glazbu su se pronašli načini da se poboljša kvaliteta života za ljude. Istraživanja nam pružaju dokaze o važnosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se tako opravdalo uključivanje glazbe u školski program, ne samo zbog čisto glazbenih vrijednosti. Rezultati istraživanja govore do koje se mjere vještine naučene u glazbi mogu prenijeti na ostala područja učenja te kako ona može popraviti ponašanje, koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu.
Terapija odnosno liječenje glazbom te glazbeni terapeut pojavilo se kao zanimanje sredinom 20. stoljeća, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u liječenju bolesti i poteškoća već stoljećima prije toga. Primjeri za to mogu se naći u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grčkoj medicinskoj praksi. Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i vidara u većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta. Danas postoje razlike, na internacionalnom planu, u viđenju onoga što se smatra dijelom muzičke terapije. U nekim zemljama veći je naglasak na liječenju, u drugima na glazbi. Liječenje glazbom može se sastojati od slušanja snimljene ili ‘žive’ glazbe ili može imati oblik interaktivne muzičke komunikacije između terapeuta i pacijenta. Glazba pomaže u razvoju komunikacijskih vještina, glazba bilo kojeg tipa može se primijeniti na široki spektar pacijenata, uključujući psihijatarske pacijente, osobe s poteškoćama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe, osobe s fizičkim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autističnu djecu, starije osobe, zatvorenike, žrtve seksualnog iskorištavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.
Glazba je neraskidivi dio naših života, poboljšava kvalitetu naših života, pomaže kod bolesti i zato tim projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ poziva sve mlade do 25 godina djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da osjete snagu glazbe kroz naše glazbene radionice. Možete se prijaviti na sljedeće glazbene radionice: klarinet, tamburica, harmonika, klavir i truba, a možete i sudjelovati na glazbenim radionicama orkestra… adresa za čarobno putovanje glazbenim vodama je: svirajmokaj@gmail.com! Javite se, čekamo Vas! Uskoro javljamo termine radionica! Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.
“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
10. 01. 2022 | EU PROJEKT
Jeste li znali da je od 23. do 25. rujna 1966. održan 1. festival kajkavske popevke čiji je direktor bio Drago Britvić? Održao se u tri glazbene večeri – 1. večer obilježile su po formi i sadržaju serijoznije popevke, 2. večer popevke popularnijeg žanra, a na 3. finalnoj večeri izvedeno je po 5 najboljih „kompozicija“ iz prve i druge večeri.
Jeste li znali da su na 1. festivalu pjevali doajeni hrvatske glazbene scene – Ivo Robić, Zvonko Špišić, Ivica Šerfezi, Zdenka Vučković, Elvira Voća?
Jeste li znali da je 1. krapinski festival vodio „g. Fulir“ – Relja Bašić zajedno sa spikericom ondašnjega Radio Zagreba Marta Tomljenović?
Jeste li znali da je 1. tjedan kajkavske kulture bio zapravo „1. zagorski tjedan“, trajao je od 18. do 25. rujna i tad je održan niz kulturnih događanja – 18. rujna otvoren je memorijalni muzej u rodnoj kući dr. Ljudevita Gaja, 20. rujna odigrana je kazališna predstava Tituša Brezovačkog „Matijaš Grabancijaš Dijak“ u izvedbi Narodnog kazališta August Cesarec iz Varaždina…
A jeste li znali da Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i Grad Krapine provode zanimljivi online projekt „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ koji omogućuje mladima do 25 godina da iz topline svojih domova istraže čarobni svijet glazbenih instrumenata? Zanima li Vas klarinet, tamburica, harmonika, klavir ili truba, pošaljite nam na našu mail adresu upit svirajmokaj@gmail.com i obavijestit ćemo Vas o početku radionica.
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
