08. 03. 2022 | EU PROJEKT
Danas, 8. ožujka na Međunarodni dan žena u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ održava se 3. sat radionice harmonike koju predivno vodi Darko Berović. Kroz radionicu obrađuje tradicionalne načine sviranja harmonike vezano za sjevernu Hrvatsku. Na radionici sudjeluje 1 polaznica. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje još se možete uključiti i zato, drage naše i dragi naši mladi do 25 godina, djevojčice i dječaci, učenice i učenici, studentice i studenti, javite nam se na svirajmokaj@gmail.com.
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
07. 03. 2022 | EU PROJEKT
Jučer, 6. ožujka krenula je nova radionica u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ koju vodi istaknuti trubač Zvonimir Bajević. Rođen je 1978. g., srednju glazbenu školu „Vatroslav Lisinski“ i Jezičnu gimnaziju u Bjelovaru završio je nakon osnovne škole u Garešnici. Trubu (klasa prof. Marina Zokića) i muzikologiju studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od ožujka godine 2004. stalni je član Big banda HRT-a u čijim je koncertnim ciklusima nastupio s najeminentnijim hrvatskim jazz i pop glazbenicima, ali i istaknutim međunarodnim jazzistima poput Jamiea Davisa, Ignacia Berroe, Jona Faddisa, Borisa Kozlova, Alexa Sipiagina, Deborah Carter, Charlesa Tollivera, Erniea Wattsa, Christiana McBridea, Christiana Sandsa, Ullsessa Owensa Jr., Lassea Lindgrena, Larsa Möllera, Douga Richardsa, Rexa Richardsona, Alena Vizuttija, Alana Broadbenta, Milka Lazara, Barta van Liera, a od 2008. postaje stalnim članom Orkestra. Od siječnja 2015. godine uz dužnost sviranja na mjestu 2. trube u Orkestru, postaje i njegovim Izvršnim producentom.
Od 2003. do 2013. g. stalni je honorarni urednik III. programa Hrvatskoga radija u čijem je uređenju programa sudjelovao emisijama Eurojazz, Umijeće jazza, Jazz do ponoći i Pro Musica, moderiranju izravnih prijenosa, snimanju koncerata kao i stalnom suradnjom na emisiji Sedam dana glazbe za koju je gotovo 10 godina pisao osvrte o koncertima u Zagrebu. Surađivao je sa časopisima Zarez, WAM i Cantus, kao i portalom www.klasika.hr. Uređivao je programske tekstove koncertnih sezona Jazz orkestra HRT-a i HGM jazz orkestra Zagreb, kao i programske knjižice albuma Decade Kvarteta flauti 4 Syrinx, U sredi našeg sela Jazz orkestra HRT-a i albuma Kriči, kriči Jazz Me Do Quinteta. Godine 2009. u Matici Hrvatskoj je održao predavanje pod nazivom Suvremena hrvatska jazz glazba.
Bio je član Jazz orkestra Hrvatske glazbene mladeži Zagreb, s kojim je svirao s Bobbyjem Shewom, Johnom Thomasom, Boškom Petrovićem, Bobom Mintzerom, Davidom Liebmanom, Fritzom Pauerom, Barbarom Dennerlein, Erikom van Lierom, Don Menzom, Earlom Gardnerom, Johnom Rileyem, Gustavom Bergallijem, Ronom McClureom, Randyjem Breckerom, Jarmom Savolainenom, Michaelom Philippom Mossmanom, Peterom Erskinom, Deborah Brown, Jimom McNeelyjem, Yellow Jackets, Jonasom Knutsonom, ManSoundom, Sherisse Rogers, Donnyjem McCaslinom, Johnom Hollenbeckom, Michaelom Abeneom, Andyjem Hadererom, Fay Claasen, Luisom Bonillom itd. S istim je orkestrom nastupao u Austriji, Belgiji, Cipru, Indoneziji, Italiji, Makedoniji, SAD-u, Sloveniji, Srbiji, Švedskoj, Španjolskoj i Turskoj.
Član je Greenhouse Blues Banda je od listopada 2006., a uz to je bio ili je članom kvinteta Jazz Me Do (album Kriči, kriči), Zagrebačkog dixieland ansambla, sastava The Bonebomb, Azil kvarteta, Audi big banda, Ricardo Luque & La Sonora tropical, Zagreb Jazz Orkestra, Lasse Lindgren Big Constellation (sredinom 2013. g. zajedno s tim švedskim trubačem inicirao okupljanje ovdašnjih mladih jazz glazbenika u taj 13-člani projekt u svrhu promicanja i približavanja glazbenog naslijeđa velikog trubača Maynarda Fergusona). Godine 2009. g. bio je hrvatski predstavnik u Europskom jazz orkestru koji je pod vodstvom skladatelja, aranžera i dirigenta Petera Herbholzheimera održao 13 koncerata u: Danskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Češkoj, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Član je i međunarodnog jazz ansambla kanadske kontrabasistice Brandi Disterheft (nastupi u Sloveniji i Hrvatskoj). Krajem godine 2012. g. okupio je sastav B’s FUNstallation koji istražuje i promiče autorski jezik svojih članova, pripadnika mlađe generacije hrvatske jazz scene (Žužić, Hauser, Bočić, Bernobić, Rukavina) i s kojim je u svibnju 2015. g. objavio autorski prvjenac album Sixto za nezavisnu izdavačku kuću Destinatio Tokyo. Član je projekta Crtić Medo, koji edukativnim koncertima (suradnja s Hrvatskom glazbenom mladeži), na kojima se izvode popularne teme animiranih filmova u različitim glazbenim stilovima, djecu od najmlađe dobi senzibilizira i podučava slušanju jazza i suvremene popularne glazbe, kao i upoznavanjem instrumenatarija tog specifičnog ansambla.
Kao član različitih brass sekcija surađivao je ili surađuje s najznačajnijim hrvatskim pop glazbenicima poput: Tonyja Cetinskog (turneja Furija), Parnog Valjka (turneja Vjeruj, tu sam čovjek), Nine Badrić (live album 07), Severine (turneje Zdravo Marijo, Dobrodošao u klub), Nikše Bratoša (Zagrebfest, Pjesma Mediterana Budva, dodjele diskografske nagrade Porin, showovi Hrvatske televizije: Evergreen, Ples sa zvijezdama, Pjevanje sa zvijezdama), Ante Gele (Runjićeve večeri, show Volim Hrvatsku), ali i međunarodnih zvijezda kao što je primjerice Gloria Gaynor.
Ako vas zanima kako to zvuči truba i kako ona praktički nosi jazz sastave, još imate vremena da se uključite u radionicu. Dovoljno je poslati mail na svirajmokaj@gmail.com.
Izvori korišteni u ovom članku: https://www.jazz.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=2580&lang=hr
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
04. 03. 2022 | EU PROJEKT
Truba ili trublja je limeno puhačko glazbalo koje je u toj porodici izvodi najviše tonove, više od tube, roga i trombona. Smatra se jednim od najstarijih glazbala pa se tako spominje već u antici. Od davnina se limena puhačka glazbala dijele na one sa “širokim zvonom” – danas porodica rogova i one s “užim zvonom” – danas porodica truba. Nekoć je truba bila ograničena samo na alikvotni niz, što ju je predodredilo za izvođenje signala i jednostavnijih melodija. Svoju ulogu u orkestru, a pogotovo u solističkoj svirci dobiva tek u 18. stoljeću primjenom ventila koji su bili najprije primijenjeni na rog. Nakon što se truba afirmirala u klasičnoj glazbi, postaje naročito popularna u jazzu gdje je najčešće jedan od vodećih instrumenata. Sada kad znamo ponešto o ovom zanimljivom instrumentu, pozivamo vas, drage naše i dragi naši mladi do 25 godina, djevojčice i dječaci, učenice i učenici, studentice i studenti, ako ste zainteresirani za pobliže upoznavanje s karakteristikama trube i za učenje osnova sviranja, javite nam se na svirajmokaj@gmail.com. Radionica kreće 6. ožujka i nastavlja se 7., 13. i 14. ožujka, a vodit će je istaknuti trubač Zvonimir Bajević.
Izvori korišteni u ovom članku: https://hr.wikipedia.org/wiki/Truba
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
04. 03. 2022 | EU PROJEKT
Radionica harmonike započela je 3. ožujka, a okupila je zasad samo jednu polaznicu. Još se stignete uključiti, možete nam se javiti na adresu elektroničke pošte: svirajmokaj@gmail.com. Donosimo djelić lijepe atmosfere kroz fotografije. Nakon pripremnog sata očekuju vas brojna iznenađenja pa ako ste zainteresirani obavezno se uključite (mladi do 25 godina, djevojčice i dječaci, učenice i učenici, studentice i studenti).
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
02. 03. 2022 | EU PROJEKT
S veseljem najavljujemo da od sutra, 3. ožujka kreće radionica harmonike u sklopu projekta Svirajmo kaj, a koju će voditi Darko Berović. Drage naše i dragi naši mladi do 25 godina, djevojčice i dječaci, učenice i učenici, studentice i studenti, svi vi koji ste oduvijek željeli saznati kako to harmonika funkcionira, kako ju je svirati i još pokoju zanimljivost o njoj, očekujemo vaše prijave na svirajmokaj@gmail.com. Radionica će se održati 3., 4., 8. i 9. ožujka 2022. g .
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
11. 02. 2022 | EU PROJEKT
U sklopu provedbe projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ uskoro nas očekuje radionica tamburice. Tambura je narodni trzalački instrument. Ona je tradicionalna, a ne autohtona kulturna tekovina južnih Slavena i drugih naroda u jugoistočnoj Europi, a donijeli su je Turci u XIV. i XV. stoljeću. Najstariji sačuvani pisani povijesni dokument o tamburi u Bosni i Srbiji potječe iz 1551. godine, u putopisu N. Nicolaja, pratioca francuskog konzula u Turskoj. Tambura se razvila iz žičanog instrumenta poznatog već u kulturi Mezopotamije. O pretečama tambure govore i sačuvani likovni spomenici iz Tebe u Egiptu. Daljnjim razvojem i migracijom, tambura je dospjela na područje Jugoistočne Europe gdje se najviše i udomila, ponajprije kod muslimana, u Makedoniji, na Kosovu te osobito u Bosni i Hercegovini. Iz Bosne je seobom Bunjevaca i Šokaca prenesena u Slavoniju i Bačku pa je u XVIII. i XIX. stoljeću postala najizrazitijim narodnim instrumentom Slavonije i Vojvodine. Najstarija očuvana tambura je iz XIX. stoljeća. Oblik tambura koje se koriste u današnje vrijeme, u Južnoj i Srednjoj Europi, razvijen je u Mađarskoj u Budimpešti na početku XX. stoljeća radom graditelja violina. Kao primjer za oblik modernih tambura poslužila im je “mala bečka gitara”. Stare tambure bile su dosta ograničene glede svojih glazbenih mogućnosti zbog načina ugođavanja i što su imale samo dvije ili tri žice. Cilj je bio stvoriti od tambure kao narodnog instrumenta jedan novi koji bi po svojim glasovnim mogućnostima bio ravnopravan klasičnima glazbalima, poput violine i gitare. Tako je nastala cijela porodica glazbala, s četiri žice i kvartnim načinom ugodbe. Tamburaška glazba bila je jako popularna i u Mađarskoj u XIX. i XX. stoljeću, ali je potisnuta zbog neprilika kojima je pogodovao I. svjetski rat. Kako je u Budimpešti tambura “nestala iz mode” tako se pojavila u Vojvodini (od tuda i naziv vojvođanski štim). Preselivši se u Sentu i ponijevši sa sobom mjere i oblike svojih tambura, Bocan je otvorio radionicu i postao jedan od najpoznatijih graditelja tambura.
Tambura ima tri dijela: trup (korpus), vrat i glavu. Trup je izdubljen iz javora, kruškova, jablanova, lipova drva, a ponekad i od kornjačinog oklopa. U novije se vrijeme tambure ne izrađuju od jednog komada drveta nego od tankih savijenih dasaka. A da sad baš i ne otkrijemo sve o tamburama, pozivamo sve mlade do 25 godina, djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da se upoznaju s tim zanimljivim glazbalom i da upoznaju čari tamburice. Radionica će se održati krajem mjeseca veljače, a uključiti se možete prijavom na e-mail: svirajmokaj@gmail.com.
Izvor korišteni u ovom članku: Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/wiki/Tambura)
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.
