Osim što utječe na našu fiziologiju, pokret, raspoloženje i ponašanje, glazba je izvor intelektualne stimulacije. Slušanje glazbe, određivanje njezinih struktura i oblika, analiziranje, učenje o njezinoj povijesti i prirodi u različitim kulturama, učenje sviranja nekog instrumenta ili pjevanja, komponiranja, improviziranje i izvođenje pružaju intelektualni poticaj i izazov. Mnoge od ovih aktivnosti ljudi ne izvode sami nego u društvu.
Tijekom posljednjeg stoljeća glazba se sve više koristila da bi poboljšala kvalitetu našeg života i promijenila naše ponašanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila da bi pacijentima povećala osjećaj ugode, smanjila osjećaj tjeskobe i boli, pojačala funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.
Kroz glazbu su se pronašli načini da se poboljša kvaliteta života za ljude. Istraživanja nam pružaju dokaze o važnosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se tako opravdalo uključivanje glazbe u školski program, ne samo zbog čisto glazbenih vrijednosti. Rezultati istraživanja govore do koje se mjere vještine naučene u glazbi mogu prenijeti na ostala područja učenja te kako ona može popraviti ponašanje, koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu.
Terapija odnosno liječenje glazbom te glazbeni terapeut pojavilo se kao zanimanje sredinom 20. stoljeća, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u liječenju bolesti i poteškoća već stoljećima prije toga. Primjeri za to mogu se naći u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grčkoj medicinskoj praksi. Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i vidara u većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta. Danas postoje razlike, na internacionalnom planu, u viđenju onoga što se smatra dijelom muzičke terapije. U nekim zemljama veći je naglasak na liječenju, u drugima na glazbi. Liječenje glazbom može se sastojati od slušanja snimljene ili ‘žive’ glazbe ili može imati oblik interaktivne muzičke komunikacije između terapeuta i pacijenta. Glazba pomaže u razvoju komunikacijskih vještina, glazba bilo kojeg tipa može se primijeniti na široki spektar pacijenata, uključujući psihijatarske pacijente, osobe s poteškoćama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe, osobe s fizičkim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autističnu djecu, starije osobe, zatvorenike, žrtve seksualnog iskorištavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.
Glazba je neraskidivi dio naših života, poboljšava kvalitetu naših života, pomaže kod bolesti i zato tim projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ poziva sve mlade do 25 godina djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da osjete snagu glazbe kroz naše glazbene radionice. Možete se prijaviti na sljedeće glazbene radionice: klarinet, tamburica, harmonika, klavir i truba, a možete i sudjelovati na glazbenim radionicama orkestra… adresa za čarobno putovanje glazbenim vodama je: svirajmokaj@gmail.com! Javite se, čekamo Vas! Uskoro javljamo termine radionica! Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.
“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.