Glazba smiruje i smanjuje osjećaj boli

18. 01. 2022 | EU PROJEKT

Već je dugo poznato da određeni tipovi glazbe djeluju umirujuće. Takva glazba može izazvati opuštanje, premda postoje i iznimke. Ovo je dovelo do učinkovite primjene glazbe u smanjenju tjeskobe u čekaonicama prije operacija, opuštanju prije zahvata na odjelu za opekotine i umirivanju pacijenata kad su im se objašnjavale pojedinosti operativnih zahvata. Glazba se pokazala kao vrlo djelotvorna kod održavanja motivacije, fiziološke opuštenosti, fizičkog dobrog stanja i izdržljivosti kod pacijenata kojima je transplantirana koštana srž. Pacijentima koji su imali infarkt, koji su primali kemoterapiju, pacijentima s tumorima i onima koji su bili na liječenju od ovisnosti, glazba je smanjila tjeskobu i nemir. Općenito, a i kod kiropraktičkih intervencija, mogla se primijetiti veća opuštenost mišića. Glazba se također pokazala korisnom u smanjivanju straha kod djece i većeg broja pacijenata pri zubarskim zahvatima. Veliki je broj bolnica pokrenuo umjetničke projekte u svrhu nalaženja načina bržeg oporavka pacijenata.

Smanjivanje tjeskobe i straha usko je povezano sa smanjenjem osjećaja boli. Pregled literature s tog područja ukazuje da glazba može imati blagotvorno djelovanje u medicini i zubarstvu. Čini se da povoljni utjecaj žene osjećaju jače nego muškarci, a djeca i adolescenti jače nego odrasli i bebe. Povoljan je učinak ipak čini se najveći na pacijentima u zubarstvu i kod osoba koje pate od kroničnih bolova. Tehnike koje se koriste uključuju: pasivno slušanje glazbe, aktivno sudjelovanje u muziciranju, tehnike 14 savjetovanja o glazbi, glazba i razvojni ili obrazovni ciljevi, glazba i stimulacija, glazba i biološke povratne informacije, i glazba i grupna terapija. Ispitivanje provedeno u Njemačkoj na 90 000 pacijenata tijekom 20 godina, pokazalo je da glazba ima pozitivan učinak. Bilo da je liječenje bilo kratkotrajno, npr. punktiranje leđne moždine, ili dugotrajno, npr. produženi rad tijekom više od 24 sata, pokazale su se značajne razlike u smanjenju stresa i tjeskobe između skupina koje su slušale glazbu i onih koje nisu. Glazbeni je program imao praktičan učinak smanjenja količine lijekova i do 50%. U nekim slučajevima glazba je čak smanjila period oporavka. Druga su ispitivanja pokazala učinkovitost glazbe u smanjenju bola u fizioterapiji pacijenata s bolovima u kralježnici, osobama s reumatoidnim artritisom i kod djece koja su bila podvrgnuta bolnim zahvatima.

Znači, znanstveno je dokazano da glazba smiruje i smanjuje osjećaj boli, kao najbolji lijekovi i toplo preporučujemo konzumaciju u što većim dozama – nuspojave nisu zabilježene! Pozivamo sve mlade na naše radionice u kojima je glazba prisutna u velikim količinama – možete birati između sljedećih instrumenata – klarinet, tamburica, harmonika, klavir i truba, a ako se posebno istaknete i ako ćete biti zainteresirani, uključit ćemo vas u radionicu orkestra. Sve detaljne informacije o glazbenim radionicama možete saznati na svirajmokaj@gmail.com!

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

Glazba uistinu pomaže

13. 01. 2022 | EU PROJEKT

Osim što utječe na našu fiziologiju, pokret, raspoloženje i ponašanje, glazba je izvor intelektualne stimulacije. Slušanje glazbe, određivanje njezinih struktura i oblika, analiziranje, učenje o njezinoj povijesti i prirodi u različitim kulturama, učenje sviranja nekog instrumenta ili pjevanja, komponiranja, improviziranje i izvođenje pružaju intelektualni poticaj i izazov. Mnoge od ovih aktivnosti ljudi ne izvode sami nego u društvu.

Tijekom posljednjeg stoljeća glazba se sve više koristila da bi poboljšala kvalitetu našeg života i promijenila naše ponašanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila da bi pacijentima povećala osjećaj ugode, smanjila osjećaj tjeskobe i boli, pojačala funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.

Kroz glazbu su se pronašli načini da se poboljša kvaliteta života za ljude. Istraživanja nam pružaju dokaze o važnosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se tako opravdalo uključivanje glazbe u školski program, ne samo zbog čisto glazbenih vrijednosti. Rezultati istraživanja govore do koje se mjere vještine naučene u glazbi mogu prenijeti na ostala područja učenja te kako ona može popraviti ponašanje, koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu.

Terapija odnosno liječenje glazbom te glazbeni terapeut pojavilo se kao zanimanje sredinom 20. stoljeća, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u liječenju bolesti i poteškoća već stoljećima prije toga. Primjeri za to mogu se naći u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grčkoj medicinskoj praksi. Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i vidara u većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta. Danas postoje razlike, na internacionalnom planu, u viđenju onoga što se smatra dijelom muzičke terapije. U nekim zemljama veći je naglasak na liječenju, u drugima na glazbi. Liječenje glazbom može se sastojati od slušanja snimljene ili ‘žive’ glazbe ili može imati oblik interaktivne muzičke komunikacije između terapeuta i pacijenta. Glazba pomaže u razvoju komunikacijskih vještina, glazba bilo kojeg tipa može se primijeniti na široki spektar pacijenata, uključujući psihijatarske pacijente, osobe s poteškoćama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe, osobe s fizičkim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autističnu djecu, starije osobe, zatvorenike, žrtve seksualnog iskorištavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.

Glazba je neraskidivi dio naših života, poboljšava kvalitetu naših života, pomaže kod bolesti i zato tim projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ poziva sve mlade do 25 godina djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da osjete snagu glazbe kroz naše glazbene radionice. Možete se prijaviti na sljedeće glazbene radionice: klarinet, tamburica, harmonika, klavir i truba, a možete i sudjelovati na glazbenim radionicama orkestra… adresa za čarobno putovanje glazbenim vodama je: svirajmokaj@gmail.com! Javite se, čekamo Vas! Uskoro javljamo termine radionica! Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

Festival kajkavskih popevki 1966. – jeste li znali?

10. 01. 2022 | EU PROJEKT

Jeste li znali da je od 23. do 25. rujna 1966. održan 1. festival kajkavske popevke čiji je direktor bio Drago Britvić? Održao se u tri glazbene večeri – 1. večer obilježile su po formi i sadržaju serijoznije popevke, 2. večer popevke popularnijeg žanra, a na 3. finalnoj večeri izvedeno je po 5 najboljih „kompozicija“ iz prve i druge večeri.

Jeste li znali da su na 1. festivalu pjevali doajeni hrvatske glazbene scene – Ivo Robić, Zvonko Špišić, Ivica Šerfezi, Zdenka Vučković, Elvira Voća?

Jeste li znali da je 1. krapinski festival vodio „g. Fulir“ – Relja Bašić zajedno sa spikericom ondašnjega Radio Zagreba Marta Tomljenović?

Jeste li znali da je 1. tjedan kajkavske kulture bio zapravo „1. zagorski tjedan“, trajao je od 18. do 25. rujna i tad je održan niz kulturnih događanja – 18. rujna otvoren je memorijalni muzej u rodnoj kući dr. Ljudevita Gaja, 20. rujna odigrana je kazališna predstava Tituša Brezovačkog „Matijaš Grabancijaš Dijak“ u izvedbi Narodnog kazališta August Cesarec iz Varaždina…

A jeste li znali da Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i Grad Krapine provode zanimljivi online projekt „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ koji omogućuje mladima do 25 godina da iz topline svojih domova istraže čarobni svijet glazbenih instrumenata? Zanima li Vas klarinet, tamburica, harmonika, klavir ili truba, pošaljite nam na našu mail adresu upit svirajmokaj@gmail.com i obavijestit ćemo Vas o početku radionica.

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

Moć glazbe

05. 01. 2022 | EU PROJEKT

Glazba je vrlo moćan medij i u nekim je društvima bilo pokušaja da se kontrolira njena uporaba. Ona ima snažan utjecaj na razini društvene skupine jer omogućava komunikaciju kojoj više ne trebaju riječi, obuhvaća značenja i smislove koje skupina dijeli te potiče razvoj i dobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Na individualnoj razini ona je moćna jer može izazvati višestruke reakcije – psihološke, reakcije pokreta, promjene raspoloženja, emocionalne, kognitivne (spoznajne) i biheviorističke (na razini ponašanja). Postoji malo stvari koje mogu izazvati tako veliki učinak na tako široki raspon ljudskih funkcija. Budući da mozak višestruko procesuira glazbu teško je točno predvidjeti utjecaj koji će neka glazba imati na nekog pojedinca. Već je odavno prepoznato da moć glazbe djeluje terapeutski. Terapija uključuje slušanje ili aktivno stvaranje glazbe. U duljem radu, liječenje može uključivati oboje. Glazba može biti učinkovita i u spoju s drugim tehnikama relaksacije, smanjenja tjeskobe i boli koje se primjenjuju u medicini i zubnoj medicini, izazivajući ugodu proizvodnjom endorfina (kemijski spoj u ljudskom tijelu koji potiče osjećaj smirenosti i povećava prag boli). Korištenje glazbe u terapeutske svrhe opsežno se istražuje na ciljanim skupinama pacijenata, starijim osobama, osobama s oštećenjem mozga i osobama koje osjećaju veliku i stalnu bol. Glazba se također koristila za izazivanje odgovarajućeg ponašanja kod skupina vrlo osjetljivih, ranjivih ljudi, te u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba kojima se ne može pomoći medicinskim, odnosno farmaceutskim sredstvima. Čini se da sve veća dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste da bi njome upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu kad obavljaju beznačajne i monotone zadaće i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene prilike. Ukratko, ljudi koriste glazbu da bi poboljšali kvalitetu svojega života. A ako ste mladi do 25 godina, ako volite glazbu i želite ponešto naučiti o sviranju npr. klarineta, tamburice, harmonike, klavira ili trube, javite nam se na svirajmokaj@gmail.com jer uskoro krećemo s novim radionicama! Najbolje polaznice i najbolji polaznici postat će dio novooformljenog mladog Festivalskog orkestra.

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.